Za preživjeti – a to je primarni čovjekov nagon – svako oružje je dobro. Bez oružja, čovjek nema šanse preživjeti, osim kao nečiji rob.
Ako govorimo o oružju za preživljavanje u nekoj ekstremnoj situaciji (iskustvo Katrine u USA), onda treba razmotriti par scenarija, ovisno o tome u kakvoj situaciji bi se mogli zateći.
Scenarij “sam na svijetu” podrazumijeva prvenstveno obranu od životinja, bilo divljih, bilo podivljalih.
Za tu svrhu najbolje oružje je svakako sačmarica repetirka (pump action shotgun) i to iz više razloga:
– nije preteška ni preduga za nošenje
– 5-8 patrona kalibra 12 u spremniku mogu riješiti bilo koju opasnu situaciju, sa bilo kojom životinjom
– zbog mogućnosti izbora streljiva na sitnu, krupnu sačmu i pojedinačni projektil, moguć je lov sve poznate divljači, od sitne do krupne pa i najveće koju se može naći
– cjenovno je dostupna svakome, kao i streljivo.
Nedostatak je veliko streljivo (po gabaritima) i količine koje se mogu nositi.
Kao second weapon, svakako pištolj kalibra .45 ACP, po mogućnosti polimerni (Glock, HS i sl.). U slučaju potrebe, ima dovoljno zaustavne moći, a nije pretežak za nošenje.
Kako je riječ o životinjama, pretpostavka je da nas neće napasti cijelo krdo ili čopor nečega, a ako i dođe do toga, shotgun i .45-ica to mogu efikasno riješiti.
Uz to, obavezan je i jedan fiksni nož i jedan folder.
Scenario prirodne katastrofe u bilo kojem obliku podrazumijeva obranu od životinja i ljudi, vrlo vjerojatno onih koji imaju oružje, a treba im nešto od vaše opreme ili vas.
Opet je moj prijedlog sačmarica i pištolj kalibra .45, no i 9 mm će poslužiti. Naravno, prednost dajem XDM-u ili Glocku zbog težine i kapaciteta spremnika od 19/20 metaka.
Međutim, i jedna poluautomatska puška .223, 7,62×39 ili .308 bi sigurno dobro došla u situaciji naoružanih bandi ili nečeg sličnog.
Fiksni nož i folder je i ovdje nezaobilazni dio opreme.
Pribor za prvu pomoć i dezinficijens su također dio potrebne opreme, uz dobar ranac u kojem možete nositi sve što vam zatreba ili što pronađete usput a treba vam.
U takvim situacijama, kada se postojeći sustav raspadne, neminovno dolazi do formiranja novog.
Čovjek je društveno biće i u pravilu, nitko ne može živjeti ni preživjeti sam, tako da je udruživanje po nekoj osnovi (rod, prijateljstvo i sl.) više nego izgledno. Veća grupa znači i veće mogućnosti traženja hrane i njenog transporta, ali i povećanu potrošnju namirnica, vode i svega ostalog. Nužnost je i uspostava neke vrste hijerarhijskog sustava i donošenja odluka.
Preporučam dvije interesantne knjige, napisane još šezdesetih godina, jedna je SMRT TRAVE, druga DAN TRIFIDA.
Najbolji dokaz da bez oružja nema preživljavanja je 1991. Sela u kojima je bilo naoružanih su se branila, kada se nije moglo puškama protiv tenkova-pobjeglo se, ali tamo gdje nije bilo nikakvog oružja, nije ostalo živih da pričaju što se dogodilo.
Isto se dogodilo i u USA, kada je Katrina pokazala zube.
Tamo se vodio pravi rat s naoružanim bandama koje su uzimale što im je trebalo od onih koji se nisu imali čime braniti. Opet, oni koji su imali oružje i bili ga spremni uporabiti sigurno su bolje prošli od onih koji ga nisu imali.
Kako je ovo interesantna tema, pogledat ćemo koje se oružje koristi – koje se koristilo za preživljavanje.
Prvo treba spomenuti njemačku Luftwaffe tijekom II svjetskog rata.
1941. godine, kada su započele njemačke vojne operacije u Sjevernoj Africi, Luftwaffe (Njemačke zračne snage) usvojile su kao oružje za preživljavanje posada zrakoplova u slučaju rušenja aviona trocjevnu pušku triling (drilling).
Triling je lovačka kombinirana puška s tri cijevi, dvije za sačmu i jednu za karabinski metak.
Takva puška je “san” svakog pravog lovca, univerzalna je i njome se može loviti sva divljač, kako pernata sačmom, tako i visoka (karabinskom cijevi).
Kalibar 12 za sačmu i 9,3x74R za karabinsku cijev je kombinacija s kojom se može loviti sitna divljač (kao s klasičnom sačmaricom dvocjevkom), a sa slug patronama u kombinaciji s jakim kalibrom 9,3x74R moguće je zaustaviti bilo kojeg predatora do veličine lava ali i neprijateljske vojnike.
Tri metka nisu baš nešto za ratovanje, ali mogu poslužiti za samoobranu, što i je smisao i svrha ovakve puške.
Luftwaffe je nabavila 2500 ovakvih pušaka pod nazivom Sauer M30. Puška je bila smještena u aluminijski kofer s 20 metaka kalibra 9,3x74R, 20 patrona slug (jedinačni metak) te 25 patrona sitnije sačme. U biti, to je univerzalna lovačka puška sa kojom se doslovno može loviti sve. Dvocjevka i karabin. A Nijemci nisu bili blesavi kada su odabrali upravo takvu pušku za preživljavanje. Rusi su ih slijedili idejno, uz dorade i preinake, ali to je svakako ono pravo.
A ovako su to radili Rusi:
Oružje za preživljavanje astronauta TOZ TP-82
Također trocjevka, ali manjih gabarita, dvije cijevi kalibra 32 i jedna užlijebljena 5.45×39 SP-P .
Mogao se postaviti i kundak, koji je ujedno bio i mačeta. U kompletu je bilo 10 patrona s mesinganim čahurama sa sačmom, 10 patrona sa signalnim raketama i 11 metaka u kalibru napravljenom samo za to oružje. Nije to bilo za preživljavanje u svemiru, već na povratku na zemlju. Rusi, za razliku od amerikanaca, svoje svemirske brodove spuštaju na zemlju, dok amerikanci to čine u more (osim raketoplana, koji slijeće kao avion). A kada je riječ o Rusiji, brodovi su se spuštali negdje u sibirskim ili nekim sličnim divljinama, gdje ovakvo kombinirano oružje itekako može poslužiti dok spasilačka ekipa ne dođe.
Zapravo, jednoj posadi se dogodilo da se od divljih životinja morala braniti pištoljima 9mm Makarov, a to baš i nije bilo spektakularno, niti sigurno, pa je ovakva trocjevka doista predstavljala bolji izbor za pravo preživljavanje.
A ovako to rade amerikanci – M6 napravljena za US AIR FORCE, kombinirana dvocjevka bokerica u kalibru .22 hornet i .410 (kugla – sačma).
Još jedna američka puškica – AR 7. Popularna je postala nakon pojavljivanja u JAMES BOND filmu Pozdravi iz Rusije. Kalibar .22 LR, poluautomatska, cijev i zatvarač odvojivi i spremaju se u vodonepropusni kundak. Koristila se puno prije M6.
Primjetno je da amerikanci koriste male kalibre, za razliku od nijemaca, čiji triling je doista pravo oružje za preživljavanje bilo gdje. Ne znam što bi na Aljasci radio sa ar7 malokalibarkom da se pojavi grizli?
Za te situacije, postoji Marlin lever action 1895 puška prerađena od Wild West Guns firme. U kalibru 45-70 (stari kalibar iz doba divljeg zapada), prerađena da se može rasklopiti, tjunirana, ispolirana i naravno, po želji i u nekim jačim kalibrima kao .457 WWMagnum i .50 Alaskan, sigurno predstavlja više nego moćno oružje za tamošnje predatore a najmanji problem je s takvom puškom uloviti jelena.
Mali pregled pravih survival pušaka koje su se koristile i koje se još koriste od profesionalaca.
Već sam napisao da je po meni, najbolja puška za preživljavanje sačmarica pump action sistema kalibra 12.
Izuzetna vatrena moć, raznovrsnost uporabe (sitna sačma za ptice i zečeve, krupna sačma za krupniju divljač i predatore, kugla/slug zrno za veće daljine i najkrupnije predatore), pouzdanost – to su odlike stvarne puške za preživljavanje. Minus je količina streljiva (sačmena patrona ima veće gabarite od ostalog streljiva).
U slučaju potrebe, sve što imate je dobro za preživljavanje, pa čak i ono što možda nije na prvim mjestima ljestvice najboljih komada za preživljavanje, ali jedna pumparica doista se može smjestiti bilo gdje (u prtljagu, auto, brod, avion, saone, biciklu, ranac…) i izvrsno poslužiti.
Kao što sam napisao, sačmarica je naj univerzalnija i najsvestranija puška koju možete imati. Čak i kao dvocijevka, iako ja preferiram sačmaricu repetirku ili polu automat.
Kako ćeš preživjeti sa MK puškicom?
Pratio sam na National Geographicu seriju o preživljavanju na Aljasci. Ekipa od 8 avanturista svih godišta, ali bili su naoružani. Luk i strijele, MK revolver Ruger Single Action .22 Magnum, revolver .357 magnum, survival kombinirana puška .22 hornet/410, jednocjevna sačmarica kal. 12, lever action .357 magnum puška.
Mislim da je to sve što su nosili. Nešto ptičica su i ulovili iz toga, ali, kada su blizu bili medvjedi, nije im bilo lako. Čak su od nekih eskima posudili poluautomatsku sačmaricu da odstrijele koju patku.
Dakle, sve to što su nosili se baš i nije pokazalo kao neki izbor.
Po meni, bilo bi bolje da su imali pump action sačmaricu i jednu .30-30 lever action pušku, uz nešto kratkoga u kalibru .357 za zaštitu od zvijeri. Ili kojeg pištolja u kalibru .45.
A evo i fotke na kojoj su prikazana 4, po amerikancima najbolja oružja za preživljavanje:
Objašnjenje uz fotku: za sačmaricu je već navedeno zašto bi trebala biti tu. Pištolj kalibra 9×19 mm – najčešći kalibar, može se doći do streljiva, veliki kapacitet spremnika i mala težina polimernih pištolja. Slažem se.
Poluautomatska MK puška – ima ih, streljivo je jeftino, svakako može poslužiti, ali ako nemate ništa bolje (moje mišljenje)
AR 15 je američka ikona i najrasprostranjenija poluautomatska puška. Svakako može dobro poslužiti a može se nositi puno streljiva (koje je dostupno kao i 9mm). Osobno bih ipak radije odabrao veći kalibar, bez obzira na količinu streljiva. .308 win je puno bolji i svestraniji kalibar kojim možete srušiti i slona (dobrim pogotkom, naravno), no streljivo je većih gabarita i teže. A i AK 47 u nekoj poluautomatskoj verziji bi po meni bio bolji izbor od .223 rem., ako govorimo o našim uvjetima.
Evo još opreme: “hladni” komplet i potrepštine koje idu u ranac
Ovu jako interesantnu kombinaciju puške za preživljavanje vidio sam u jednom australskom filmu: puška engleskog kalibra .303 British (britanska vojnička puška iz II svjetskog rata a ispod sačmarica repetirka.
Amerikanci već dugi niz godina osjećaju da stanje u svijetu, a pogotovo u njihovoj zemlji ne ide baš najbolje. Tako se prije nekoliko godina pojavio vrlo iznenađujući pokret zvan “preppers”, odnosno pokret ljudi koji se pripremaju za pravu apokalipsu. Naime, imaju i zašto to činiti jer je kod njih osim ekonomije koja svaki čas može kolapsirati, i rata u koji će ih najvjerojatnije imperijalističke vlasti uvući, sustavna panika i od vremenskih nepogoda. Potresi tsunamiji, vulkani, tornada, nuklearni rat, sve su to razlozi zbog kojih se u ovom trenutku nevjerojatan broj Amerikanaca, više od 3 milijuna, priprema za pravu apokalipsu. Ovi su ljudi cijeli život podredili spremanju za kraj svijeta za koji se nadaju da će ga oni izbjeći jer su se pripremili. Tako mnogi od njih grade podzemne bunkere, tisuće dolara ulažu u zalihe hrane vode i svega što im je potrebno da prežive dugi niz godina nakon apokalipse potpuno neovisni.
Pripremaju se cijele obitelji, a ovaj pokret raste iz dana u dan. Bivši policajac, Jay Belvins, kaže da posjeduje sklonište u svojoj kući gdje skuplja zalihe municije, medicinskih potrepština, hrane i vode. Pored toga, tu su i vreće za spavanje, šatori, generatori struje i kanisteri s gorivom.
On također kaže da svaki član njegove obitelji posjeduje poseban ruksak u slučaju da nepredviđeno moraju napustiti kuću. Oni s drugim obiteljima redovno treniraju za slučaj moguće katastrofe i društvenih nereda.
Ljudi kao Jay Belvins nekada su bili izuzetak društva i nisu bili shvaćeni ozbiljno. Danas se više od 3 milijuna Amerikanaca priprema na moguću katastrofu.
Neki od njih uzgajaju životinje koje bi mogle biti izvor hrane, kao npr. zečeve. Neki od njih čak uče svoju djecu da koriste luk i strijelu u slučaju da budu primorani loviti.
Prema riječima Tima i Mary Ralston iz Arizone, oni posjeduju zalihe hrane u skrivenoj kolibi gdje bi mogli preživjeti i do godinu dana bez vanjske pomoći. Tim također govori da posjeduju i bogat arsenal oružja, kao i da svi članovi njegove obitelji znaju koristiti oružje.
Ralston je rekao i da je cilj njihove zajednice da ljudi budu spremni na bilo kakav mogući scenarij i da se svi drže zajedno.
Ovaj pokret širi se munjevitom brzinom u SAD-u pa je to možda i jedna od najava da će se ipak nešto dogoditi u bliskoj budućnosti.
Što mislite, je li u pitanju bezrazložna panika ili bi se svi trebali ugledati na njih i pripremiti si bar nešto?
Za to vrijeme, planinari, lovci šetači po prirodi u USA, posebno na Aljasci, uz sebe, kao zaštitu, nose survival revolvere, koje tvornice prigodno opreme nekom „survival“ opremom, kao nožem, vojničkom hranom, kompasom, pilom za drvo i koječime, a drške su žute, narančaste i slično. Ne moram posebno reći da je riječ o najjačim revolverskim kalibrima, od .44 magnum, .454 Casull, .480 i .500S&W.
U svakom slučaju, ako ih i ne budete nosili na planinarenju, svakako ih je lijepo imati u kolekciji.
